Stručna suradnica, pripravnica, mag. psihologije Maja Šajatović provela je online anketno istraživanje o Stavovima srednjoškolaca o provedbi nastave na daljinu. Podaci su prikupljeni putem online obrasca koji je postavljen na službenom Facebook profilu Učeničkog doma Virovitica. U istraživanju su, osim učenika Učeničkog doma Virovitica, sudjelovali i srednjoškolci koji nisu korisnici njegovih usluga. Mogućnost sudjelovanja imali su svi učenici srednjih škola neovisno o vrsti usmjerenja i razredu koji pohađaju. Anketom se nastojalo ispitati zadovoljstvo srednjoškolaca online nastavom te stavovi učenika o uspješnosti i organizaciji iste. Ujedno su se pokušale utvrditi promjene učeničkih radnih navika za vrijeme obustave nastave te izazovi s kojima se suočavaju u sklopu nastave na daljinu. Dodatno se ispitala učenička percepcija povratka u Učenički dom te prilagodba na svakodnevicu. Prikupljeni podaci dali su uvid u prednosti i nedostatke nastave na daljinu.
Učenički dom Virovitica ima 118 korisnika koji pohađaju srednju školu. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 58 sudionika od čega je 78% učenika i učenica Učeničkog doma Virovitica te 22% srednjoškolaca koji ne koriste usluge Doma. Veći postotak ukupnog broja ispitanih činile su učenice (85%). Najveći postotak sudionika činili su učenici četverogodišnjih strukovnih škola (67%), potom učenici gimnazija (16%), učenici trogodišnjih strukovnih škola (10%) i učenici umjetničkih škola (7%). Najviše je sudjelovalo učenika prvih razreda srednjih škola (39%), zatim trećih (23%) i četvrtih (20%), a najmanje učenika drugih razreda (18%).
PROCJENA ZNAČAJKI NASTAVE NA DALJINU
Većina je ispitanih srednjoškolaca zadovoljstvo organizacijom i uspješnost provedbe nastave na daljinu, na skali od 1 do 5, procijenila srednjom vrijednošću. Taj podatak govori kako učenici nisu u potpunosti nezadovoljni, ali niti u potpunosti zadovoljni organizacijom nastave na daljinu. Isto tako u najvećoj mjeri smatraju kako njezina provedba nije niti uspješna niti neuspješna. Kada u obzir uzmemo činjenicu da se obrazovni sustav preko noći prilagodio novim oblicima i metodama poučavanja, prosječni rezultati ne iznenađuju. Nepoznata situacija, nagle promjene u načinu rada te broji izazovi s kojima se nastavnici suočavaju, donijeli su i određene nedostatke u samoj provedbi. Bez obzira na to, ovi podaci daju povratnu informaciju nastavnicima da su na dobrom putu te da se njihov trud, zalaganje i prilagodba novim oblicima poučavanja itekako cijeni. Budući da je sustav online nastave uveden preko noći, određeni nedostaci su potpuno razumljivi i očekivani.
Kada je riječ o procjeni težine praćenja nastave na daljinu najveći postotak učenika (28%) procjenjuje ju srednjom vrijednošću („niti mi je teško, niti mi je lagano“). Nadalje, 20,7% učenika navodi kako im je teško pratitit online nastavu dok 24% izjavljuje kako im praćenje nastave ne predstavlja problem. Variranje u procjeni težine može biti odraz individualnih razlika učenika i sadržaja predmeta koji se uči pa učenici, ovisno o vrsti predmeta, teže ili lakše prate nastavu. U prilog tome idu i informacije koje smo dobili upitavši učenike koji predmet im je najteže, a koji najlakše pratiti tijekom nastave na daljinu. Najteže im je pratiti nastavu iz matematike, a slijede ih fizika i kemija. Učenici najlakše prate nastavu iz tjelesnog, vjeronauka i hrvatskog. Prirodoslovno-matematička skupina predmeta zbog svog apstraktnog sadržaja zahtijeva direktnu komunikaciju putem koje bi učenici mogli dobiti objašnjenje kada naiđu na teškoće u rješavanju nekog zadatka. S druge strane, sadržaj koji je konkretniji, razumljiviji i jednostavnije se prenosi putem edukativnih materijala, učenici prate lakše. Ipak, većina srednjoškolaca (62%) navodi kako se vrlo dobro ili odlično snalazi u nastavi na daljinu.
Upitali smo učenike na koje teškoće nailaze prilikom praćenja nastave. U najmanjoj mjeri im problem predstavlja snalaženje u online okruženju (1,7%) što ukazuje na dobro razvijene informatičke kompetencije srednjoškolaca. Osim toga, neposjedovanje ili nedovoljan broj alata za praćenje nastave (računalo, tablet, TV) te loša internetska veza učenicima nije prevelika prepreka u praćenju nastave na daljinu. Ono što im stvara najviše teškoća jest prevelik opseg gradiva i zadataka (65,5%). Značajnu prepreku predstavlja i nedostatak direktne komunikacije s nastavnicima te manjak motivacije za rad i učenje. Promjena rutine i padanje internetskog sustava dodatni su problemi s kojima se učenici susreću prelaskom na online nastavu.
Većina učenika (74%) smatra kako online nastava oduzima više vremena za rad i učenje u odnosu na tradicionalnu nastavu, a aktivnosti i zadatke koje im nastavnici postavljaju u virtualnim učionicama procjenjuju djelomično teškima, ali ih uspijevaju svladati uz pomoć drugih (64%). Najveći dio ispitanih učenika (58,6%) komunikaciju s nastavnicima procjenjuje vrlo dobrom ili odličnom,a 58,6% njih slaže se da su kriteriji ocjenjivanja objektivni.
Zanimalo nas je oko čega su srednjoškolci zabrinuti otkako je započela nastava na daljinu. Najvećem dijelu učenika brige predstavlja teže razumijevanje gradiva i preopterećenost zadacima te završni školski uspjeh. Osim toga, nešto manje od polovice ispitanih brine kvaliteta online obrazovanja, nemogućnost odrađivanja prakse te način ispravka ocjena. Dio učenika brine zbog kriterija ocjenjivanja i težeg pronalaženja pomoći prilikom nerazumijevanja gradiva dok su maturanti zabrinuti prolaznošću na državnoj maturi. Samo 3,4% ispitanih nema nikakvih briga otkako je započela nastava na daljinu.
Iz navedenih rezultata vidljivo je kako je nastava na daljinu prilično zahtjevna i stvara dodatno opterećenje, kako za učenike tako i za nastavnike. Upute, pojašnjenja, rasprave, verbalne i ostale metode poučavanja sada se prenose virtualnim putem i time oduzimaju znatno više vremena i naporna nego što bi to bio slučaj na tradicionalnoj nastavi u učionici. Dobra komunikacija između učenika i nastavnika te percepcija objektivnog ocjenjivanja vrlo je pohvalna i ističe prednosti provedene online nastave u Hrvatskoj. Ipak, preopterećenost zadacima i teže razumijevanje gradiva online načinom podučavanja predstavlja najveće teškoće s kojima se učenici suočavaju. To su ujedno i karakteristike nastave na daljinu koje imaju najviše prostora za poboljšanje. Potrebno je razmisliti o težini i količini obveza te metodama poučavanja u nastavi na daljinu kako bi kod učenika napetost, frustracija, nemotiviranost, percepcija nemoći i neuspjeha pred postavljenim izazovima bila što manja.
Dodatno smo ispitali kako učenici doživljavaju online nastavu. Najveći je postotak onih koji smatraju da su na gubitku provedbom online nastave dok je jednaki postotak učenika izrazio je neutralan stav prema tvrdnji da je nastava na daljinu dobro prilagođena učenicima srednjih škola. Ipak, veći je postotak učenika koji smatra da je nastava na daljinu dobro prilagođena srednjoškolcima u usporedbi s onima koji smatraju kako ona nije dobro prilagođena njihovoj razini obrazovanja.
Većini srednjoškolaca (79%) više odgovara tradicionalni oblik nastave, a 50% njih ne bi uvelo online oblik obrazovanja u budućnosti. Ono što veseli jest podatak da se 84 % učenika raduje povratku u školske klupe.
RADNE NAVIKE TIJEKOM OBUSTAVE NASTAVE
Veći dio učenika (46%) navodi kako su se njihove radne navike drastično promijenile tijekom obustave nastave, dok su se radne navike kod 40% njih djelomično promijenile. Najveći broj učenika (47 %) budi se u periodu od 9 do12 h, a nešto manji postotak ( 41%) dan započinje u ranim jutarnjim satima od 7 do 9 h. Određen broj učenika budi se u popodnevnim satima, a neki od njih su zamijenili dan za noć. „Promijenio sam dan za noć. Znam ponekad od 00:00 do 7:00 ujutro rješavat zadaće samo kako bih se riješio opterećenja“. Upitali smo učenike u koje doba dana započinju pratiti nastavu. Najveći dio srednjoškolaca (62%) prati nastavu u prijepodnevnim i popodnevnim satima, a 16% njih započinje pratiti nastavu u poslijepodnevnim satima. Neki učenici prate nastavu tijekom cijelog dana, dok kod nekih vrijeme praćenja varira ovisno o motivaciji, opsegu gradiva i količini zadaće. Više od polovice učenika (62%) zadržao je većinu slobodnih aktivnosti kojima su se bavili prije obustave nastave.
Nastava na daljinu ima fleksibilniju organizaciju rada za razliku od tradicionalne nastave te daje mogućnost praćenja predavanja i rješavanja zadataka u trenutku kada učenicima to najbolje odgovara. Ne postoji zadani raspored te učenici samostalno organiziraju svoje školske i slobodne aktivnosti. Ipak, takva prednost online nastave sa sobom donosi i određene rizike kao što su opuštanje, pad motivacije, prokrastinacija, nedostatak samodiscipline i sl. Osim toga, prijelaz iz tradicionalne nastave u nastavu na daljinu došao je naglo pa učenici nisu imali vremena za pripremu i postepeno prilagođavanje promjenama. Moguće je da se pritom dio učenika nije uspješno prilagodio i organizirao svoje obveze. Ovo je važna informacija za nastavnike i stručne suradnike u svrhu dodatne pomoći učenicima kojima ovakav vid nastave stvara poteškoće. Ujedno treba uzeti u obzir nedostatke online nastave koji otežavaju njezino praćenje te ih iskoristiti kao polazišnu točku za unaprjeđenje organizacije i načina izvođenja iste.
PERCEPCIJA POVRATKA U UČENIČKI DOM VIROVITICA
Naše srednjoškolce koji trenutno ne mogu boraviti u Učeničkom domu Virovitica zbog mjera zaštite od COVID-19, upitali smo raduju li se povratku u Dom, kako će se prilagoditi rutini nakon povratka, koje aktivnosti u Domu im najviše nedostaju te jesu li zadovoljni pruženom podrškom odgajatelja i stručnih suradnika za vrijeme izolacije.
Čak 53,3% učenika raduje se povratku u Dom i u većoj su mjeri počeli cijeniti život u Domu tijekom izolacije. Najveći dio učenika (71%) smatra kako će se lako i brzo prilagoditi rutini i načinu života u domu, a vrlo mali postotak ispitanih smatra da će prilagodba na život u Domu biti teška. Prijatelji i druženje u Domu učenicima najviše nedostaju, potom razgovor s odgajateljima i stručnim suradnicima, dnevna rutina te aktivnosti u domu. U najmanjoj mjeri im nedostaje pomoć u učenju i prehrana. Više od polovice korisnika Učeničkog doma Virovitica (60%) smatra da su odgajatelji i stručni suradnici za vrijeme izolacije pružili adekvatnu podršku učenicima kroz telefonske razgovore, edukativne materijale i korisne informacije postavljene na društvenim mrežama.
Proces prilagodbe, povratak rutini i ponovno uspostavljanje kućnog reda jedan je od najvećih izazova s kojima će se odgajatelji i stručni suradnici suočiti ponovnim povratkom učenika u Dom. Podaci dobiveni ovom anketom mogu usmjeriti stručno osoblje Doma u procesu prilagodbe učenika uobičajenom načinu života i ponovnog uspostavljanja rutine. Veseli podatak da se učenici raduju povratku u Dom te da u većoj mjeri cijene mogućnosti koje on pruža. Moguće je da će promjena perspektive i deprivacija aktivnosti u Domu uslijed obustave nastave doprinijeti lakšoj adaptaciji učenika. Međutim, potrebno je ponovno uspostaviti dnevnu rutinu, raspored buđenja, odlaska u školu, učenja. Podaci govore kako su se navike učenika značajno promijenile stoga odgajatelji, stručni suradnici i roditelji moraju pružiti dodatnu podršku, razumijevanje i ustrajnost dok učenici ponovno uspostave nove radne navike. Osim toga, kako bi proces adaptacije bio lakši i brži, potrebno je usmjeriti učenike na aktivnosti koje su im najviše nedostajale u razdoblju izolacije (druženje s prijateljima, razgovor s odgajateljima i stručnim suradnicima, slobodne aktivnosti).
Stručna suradnica, pripravnica u Učeničkom domu Virovitica, mag. psihologije Maja Šajatović