„Danski odgoj djece“

Što najsretniji ljudi na svijetu znaju o odgoju samopouzdane i sposobne djece

    Prikaz stručne literature – Jessica Joelle Alexander, Iben Dissing Sandahl „Danski odgoj djece“

 

Danska teorija odgoja skraćena je u lako pamtljiv akronim P.A.R.E.N.T. (engl. roditelj)

Play– igra

Autenthicity – autentičnost

Reframing – preoblikovanje

Empathy – empatija

No ultimatums – bez ultimatuma

Togetherness – zajedništvo i hygge

Što dansku djecu i danske roditelje čini najsretnijim ljudima na svijetu? Odgovor na ovo pitanje pokušale su naći dvije majke autorice ove knjige, jedna Amerikanka udata za Danca i druga Dankinja psihoterapeutkinja.

Nakon dugogodišnjeg istraživanja autorice su otkrile da je tajna danske sreće u njihovu odgoju. Sretna djeca odrastaju u sretne ljude koji odgajaju sretnu djecu i tako se krug nastavlja. Ova knjiga nam daje priliku da pogledamo svijet drugim očima.

„DEFOLTNE“ postavke

Ponekad zaboravljamo da je odgajati, baš kao i voljeti glagol. Za ostvarivanje pozitivnih rezultata potreban je napor i rad. Dobro roditeljstvo od nas zahtjeva da promatramo što činimo kad smo umorni, pod stresom i na krajnjim granicama izdržljivosti. Riječ je o reakcijama koje nazivamo našim „defoltnim“ postavkama. To su naše akcije i reakcije na događaje kad smo preumorni da bismo izabrali bolji način postupanja. Većinu svojih „defoltnih“ postavki naslijedili smo od roditelja. Kad se uhvatimo da govorimo stvari koje zapravo ne želimo govoriti, to su naše „defoltne“ postavke. Zato je vrlo važno razmotriti vlastite „defoltne“ postavke, analizirati ih i razumjeti. U slijedećim poglavljima autorice ispituju neke od iskušanih metoda koje su se roditeljima u Danskoj tijekom više od 40 godina pokazale uspješnim.

O igri se često govori kao o odmoru od ozbiljnog učenja, ali za djecu igra je ozbiljno učenje.

MrRogers

 

SLOBODNA IGRA

Slobodno igranje uči djecu da budu opuštenija i da budu otporna. A otpornost je dokazano jedan od najvažnijih čimbenika za uspjeh u odrasloj dobi. Ta sposobnost oporavka, odnosno prevladavanja stresnih ili traumatičnih situacija, upravljanja emocijama i nošenja sa stresom, ključna je osobina zdrave, funkcionalne odrasle osobe. Otpornost je najbolji način za sprečavanje anksioznosti i depresije. A Danci je već godinama odgojem usađuju u svoju djecu. U Danskoj naglasak nije na obrazovanju ni sportu nego na djetetovu cjelovitu razvoju. Roditelji i nastavnici svoju djecu žele naučiti da budu otporna i da razviju unutarnji kompas koji će ih voditi kroz život. Smatraju da djeci treba prostora i imaju povjerenja u svoju djecu da mogu učiti sama, odnosno sama riješiti svoje probleme. Tako se razvija stvarno samopoštovanje i samopouzdanje koje potječe iz samog djeteta, a ne izvana od nekoga  drugoga.

Središnji koncept danske roditeljske filozofije temelji se na pojmu „zone proksimalnog odgoja“ koji je prvi uveo ruski razvojni psiholog Lav SemjonovićVigotski. To znači da djetetu treba odgovarajuća količina (osobnog) prostora kako bi učilo i razvijalo se u zonama koje njemu odgovaraju, naravno uz odgovarajuću pomoć. U Danskoj roditelji nude djeci pomoć samo kad je to doista nužno. Smatraju da su djeca sposobna učiniti nešto sama, da trebaju iskušavati nove stvari i daju im prostora da izgrade vjeru u sebe. Ponekad želeći im izgraditi samopouzdanje djecu pretjerano pohvaljujemo.

Znanstvenici su otkrili da je igra od presudne važnosti za učenje nošenja sa stresom. Otpornost se ne postiže izbjegavanjem stresa nego učenjem kako ga ukrotiti i svladati. Velik broj danskih škola ima posebne programe poticanja učenja sportom, igrom i tjelovježbom. Neki su od njih namijenjeni mlađim osnovnoškolcima, a vode ih i nadziru stariji osnovnoškolci. Takva vrsta zabave i igre u dobno mješovitim skupinama uvelike smanjuje međuvršnjačko nasilje te dodatno razvija društvene vještine i samokontrolu. Što se djeca više igraju postat će otpornija i društveno prilagođenija.

Savjeti za igru:

  1. Isključite sve ekrane
  2. Stvorite poticajno okružje
  3. Poslužite se umjetnošću
  4. Pustite ih da slobodno istražuju na otvorenom
  5. Omogućite im igranje s djecom različitih uzrasta
  6. Pustite ih da budu slobodni i zaboravite na krivnju
  7. Prepustite se
  8. Pustite ih da se igraju nasamo
  9. Osmislite teren s preprekama
  10. Uključite druge roditelje
  11. Izbjegavajte pretjerano i prebrzo uplitanje
  12. Pustite ih

Nijedna baština nije tako vrijedna kao iskrenost.

                                               William Shakespeare

AUTENTIČNOST-ISKRENOST

Autentičan – iskren – roditeljski pristup prvi je korak u podučavanju djece da postanu odvažno iskrena sa sobom i s drugima. Ono što djeci uistinu treba od roditelja je emocionalna iskrenost, a ne savršenstvo. Priznavanje i prihvaćanje svih osjećaja, čak i teških, u ranoj fazi života poslije olakšava prolaženje kroz život. Kad proživljavamo teško razdoblje, nasmiješiti se i reći djetetu da je sve u redu nije uvijek najbolji pristup. Samozavaravanje je najgora vrsta zavaravanja i slanje takve poruke djeci iznimno je opasno jer ih uči da čine isto. Suprotno tome, autentičnost, odnosno iskrenost, traženje je duboko u sebi onoga što je dobro za nas i našu obitelj i sposobnost da se u tome istraje do kraja.  Ne smijemo djeci nametati svoje ili tuđe snove već pomno osluškivati njihove želje i uvažavati djetetove jedinstvene brzine rasta i razvoja. Pretjerani pritisak kao i pretjerano povlađivanje djecu mogu naučiti da čine stvari zbog vanjskog priznanja, a ne unutarnjeg zadovoljstva, što poslije postaje njihovom „defoltnom“ životnom postavkom. Poniznost je u Danskoj vrlo važna, to je vrlina onih koji tako dobro poznaju sebe da im ne trebaju drugi kako bi se osjećali vrijednima. Zato Danci pokušavaju ne pretjerivati u pohvaljivanju svoje djece. Odlika danskog odgoja je usmjeravanje djetetove pozornosti na zadatak umjesto na pohvalu. Pomaganje djetetu u izgradnji osjećaja da je kadro usavršiti neku vještinu umjesto da je već majstor u nečemu, postavlja čvršće temelje za rast i razvoj. A to potiče razvoj unutarnje snage i otpornost. Djeca koju se neprestano hvali da su prirodno pametna ili nadarena razvijaju nepromjenjivi mentalni sklop, a djeca kojoj se govori da svoju inteligenciju mogu razviti radom i obrazovanjem usvajaju razvojni mentalni sklop. Djeca nepromjenjivoga mentalnog sklopa su usmjerena na to što drugi misle o njima, smatraju li ih drugi pametnima ili ne. Djeca razvojnoga mentalnog sklopa usmjerena su na stalno učenje i unapređivanje. Suočeni s neuspjehom, ti učenici ne odustaju nego se još više trude i iznalaze nove strategije. To je bit otpornosti. Osobe razvojnog mentalnog sklopa bolje su u timskom radu i rješavanju problema bez podlijeganja stresu. Dok su ljudi nepromjenjivog mentalnog sklopa, egocentričniji i ponajprije im je stalo da budu „zvijezde“ u tvrtki.

Savjeti za autentičnost

1.Iskorjenite samozavaravanje

  1. Odgovarajte iskreno
  2. Spominjite primjere iz vlastita djetinjstva
  3. Učite ih iskrenosti
  4. Čitajte im priče koje obuhvaćaju sve osjećaje
  5. Hvalite trud
  6. Izbjegavajte pohvale kao automatski odgovor
  7. Usredotočite se na trud – i budite iskreni
  8. Učite djecu da se ne uspoređuju s drugima
  9. Naglasite svoju jedinstvenu perspektivu i perspektivu vašeg djeteta tako što ćete govoriti „iz svojeg kuta“ (meni, ja mislim, moje mišljenje je)

PREOBLIKOVANJE

       „Još uvijek sniježi“, potišteno će Sivko

       „Sniježi“

       „I hladno je“

       „Doista?“

       „Da“, potvrdi Sivko. „Ali“, doda malčice vedrije,

        „u posljednje vrijeme bar nije bilo potresa“.

                                       A.A. Milne, „WinniePooh“

 Sposobnost preoblikovanja stresnih situacija može promijeniti naš doživljaj situacije. To je nešto što Danci čine već stoljećima i prenose na svoju djecu koja odrastanjem postaju sve bolja u tome što je temelj otpornosti. Pokušajte nagovoriti Danca da usmjeri pozornost na nešto doista negativno i jednostavno će vas zapanjiti kako u svemu uspijevaju pronaći nešto dobro. To ne znači da gledaju svijet kroz ružičaste naočale već odabiru u ljudima gledati dobro umjesto lošeg. Oni su ono što psiholozi nazivaju „realnim optimistima“.Sposobnost preoblikovanja negativnih situacija ključni je element otpornosti. Preoblikovanje je izravno povezano s govorom koji upotrebljavamo – naglas i u sebi. Ograničavajući govor ima suprotan učinak. Npr. „Mrzim letjeti avionom.“ Ili „Zanemarim li letenje, uistinu volim putovati“. Uporabom pozitivnijeg, manje ograničavajućega govora utječemo na to kako se osjećamo. Preoblikovanje u djece sastoji se od pomaganja djetetu da preusmjeri pozornost s onoga što misli da ne može na ono što može. Kada vi i vaša djeca upotrebljavate ograničavajući govor, govoreći stvari poput: „Mrzim to“, „Ja to ne mogu“, „Nisam dobra u tome“ i sl., stvarate negativnu priču. Dijete odgajano na takvim ograničavajućim pričama ne vjeruje u vlastite sposobnosti. Pomažući djetetu da izgradi novu širu sliku sebe i svijeta oko sebe, koja ostavlja mjesta za tumačenje sebe i svijeta na više načina, a ne isključivo jedan, pomažete mu da stvori novi mentalni okvir. Naš je govor iznimno moćan okvir kroz koji opažamo i opisujemo sebe i svijet oko sebe. Mnoštvo nas slika o sebi i priča iz djetinjstva prati u odraslo doba. Puno toga što mislimo o sebi u odrasloj dobi vuče korijene iz predodžbe koju smo o sebi stekli kao djeca – lijen, osjetljiv, sebičan, glup, pametan. No odvajajući sebe od stečenih predodžbi, otvaramo sebi i svojoj djeci nove putove promjeni. Preoblikovati ili ponovno napisati životnu priču ne znači izbaciti negativne događaje iz naših života nego im pridati manje značaja i više se usredotočiti na one vidove koji nam se sviđaju. Što bolje znamo razdvojiti djetetovo ponašanje od njega kao osobe, više možemo promijeniti način na koji ga vidimo, a time i način na koji dijete vidi sebe.  Umjesto da govorite kako je dijete nemoguće i gledate njega kao problem, pokušajte vidjeti drugu stranu priče. Dijete koje ne želi jesti možda je pojelo užinu prije večere i nije jako gladno. Možda dijete nije tvrdoglavo nego vrlo uporno. Možda je rastreseno dijete zapravo vrlo kreativno i voli umjetnost. Izražavanjem i stvaranjem navike gledanja pozitivnih strana problematičnog ponašanja pomažemo svojoj djeci da se i ona usredotoče na bolju priču o sebi. Tako se ujedno izbjegavaju i borbe za moć što naposljetku vodi sretnijim roditeljima i sretnijoj djeci. Danci su u svojem pristupu odgoju mnogo skloniji govoru podrške koji omogućuje djeci da uvide razloge vlastitih osjećaja i postupaka. Ako je dijete uznemireno ili srdito, takvim načinom govora pokušat će mu pomoći da spozna kako se osjeća umjesto da mu govore kako bi se trebalo ili kako se ne bi trebalo osjećati. Danski su roditelji dobri u pomaganju djeci da spoznaju svoje osjećaje i zatim ih navode da pronađu nešto konstruktivnije od podcjenjujućih i ograničavajućih uvjerenja. Drugi način preoblikovanja je s pomoću humora. Premda poznajete situaciju kakva je, ipak možete izbaciti nepotrebne negativne riječi  i humorom se usmjeriti na dobre umjesto na loše osjećaje ili na neko drugo vrijeme kad se dijete osjećalo dobro.

Savjeti za preoblikovanje

1.Obratite pozornost na negativnost

2.Vježbajte preoblikovanje

3.Upotrebljavajte što manje ograničavajućega govora

4.Pokušajte upotrebljavati eksternalizacijski govor: razdvojite postupke od osobe

5.Ponovno napišite djetetovu priču tako da bude pozitivnija i ljepša

6.Služite se govorom podrške

7.Služite se humorom

Najbolje i najljepše stvari na svijetu ne mogu se vidjeti, ni dotaknuti – moraju se osjetiti srcem.

                                                                                                                             Helen Keller

EMPATIJA

Empatija je sposobnost prepoznavanja i razumijevanja tuđih osjećaja. Danci oduvijek vjeruju da je briga za sreću drugih presudna i za vlastitu sreću. Na roditeljima je velika odgovornost jer su svojoj djeci prvi primjer empatije pa sami moraju pokazivati empatiju prema drugima. Djeca neprestano promatraju i zrcale roditelje. Rano poticanje empatije pomaže izgradnji boljih i bliskijih veza u budućnosti. Danski obrazovni sustav ima obvezan nacionalni program nazvan ”Korak po korak” koji se provodi već od predškolskog uzrasta. Djeci se pokazuju slike dječjih lica koja prikazuju različite emocije o kojima onda razgovaraju. Voditelji i djeca ne iznose sudove o emocijama nego ih samo prepoznaju i uvaže. Drugi program je ”CAT set” koji služi povećanju emocionalne svijesti i empatije, a fokusiran je na verbaliziranje iskustava, misli, osjećaja i osjeta. U prikaze ljudskog tijela sudionici mogu ucrtati tjelesne vidove emocija i mjesta emocija u tijelu. ”CAT set” sadrži i pribor nazvan ”Moj krug” pa djeca u različite dijelove kruga ucrtavaju svoje prijatelje, članove obitelji, stručne osobe i strance, što im pomaže u razumijevanju mjesta drugih osoba u njihovom životu. Drugi, manje očit primjer učenja empatije u danskim školama spajanje je djece koja imaju različite prednosti i slabosti. Cilj je da učenici uvide kako svatko ima neku pozitivnu osobinu i pokušaju si međusobno pomoći da dosegnu slijedeću razinu. Istraživanja pokazuju postojanje golemog napretka u učenju pri podučavanju drugih.

Istraživanja također pokazuju da su empatični tinejđeri uspješniji od svojih narcisoidnijih vršnjaka jer njima upravlja svrha. Način na koji Danci pred vlastitom djecom govore o drugoj djeci je fascinantan. Posebna moć njihova govora je u tome što je sklon isticanju dobrih karakternih osobina u druge djece. Isticanjem dobrog u ljudima postaje prirodno vidjeti dobro u drugima. Umjesto kritiziranja, oni svojoj djeci pokušavaju objasniti ponašanje drugog djeteta i zašto je ono reagiralo na negativan način. Povjerenje u druge osjećaj je koji oslobađa. Kad učite dijete da ga se neće prisiljavati na nešto samo zato da udovolji drugome ili olakša situaciju, to dugoročno postaje dragocjena lekcija. Tinejđeri izloženi lošoj vrsti vršnjačkog pritiska lakše će se oduprijeti onome za što osjećaju da nije dobro ako su od rana naučili da njihovi osjećaji imaju značaj. Drugi način kojim danski roditelji potiču razvoj empatije je ukazivanje djeci na osjećaje drugih ljudi. Prihvaćanjem djetetovih osjećaja i ulaganjem truda da ih ne osuđujemo zbog toga što osjećaju, učimo djecu poštivati tuđe osjećaje. Svi članovi obitelji imaju jednako pravo da ih se čuje i shvati ozbiljno, ne samo oni najglasniji. Primjenom više empatije a manje posramljivanja u vlastitu domu pomažete svojoj djeci da odrastu u ljude koji će dugoročno biti manje skloni osuđivanju drugih – uključujući i vas same.

Savjeti za empatiju:

  1. Prepoznajte vlastiti stil empatije
  2. Trudite se razumjeti druge
  3. Zamijetite i pokušajte prepoznati osjećaje
  4. Čitajte, čitajte, čitajte
  5. Popravite odnose s bliskim osobama
  6. Dopustite si ranjivost
  7. Potražite empatiju u drugima

Bolje je pobijediti sebe nego pobijediti u tisuću bitaka.

Buddha

BEZ ULTIMATUMA

U šestom poglavlju bez ultimatuma autorice govore zašto izbjegavanje borbi za moć i demokratičan roditeljski pristup pogoduju razvoju povjerenja, otpornosti i sretnije djece. Mnogi naši prijatelji i drugi roditelji viču na svoju djecu ili ih udaraju po stražnjici. Nerijetko je razlog tome frustracija što dijete ne prihvaća postavljeni ultimatum. Roditelji skloni takvoj vrsti kažnjavanja uglavnom postupaju prema svojim „defoltnim“ postavkama utemeljenim na njihovu vlastitom odgoju. Istraživanje je pokazalo da je tjelesno kažnjavanje povezano s duševnim problemima kasnije u životu, uključujući depresiju, anksioznost i ovisnost o drogama ili alkoholu. Roditelji udaraju djecu po stražnjici jer misle da je to učinkovito. Možda i je, ali samo kratkoročno i poslije toga vrlo brzo postaje neučinkovito. Dijete nauči slušati jer se boji. Umjesto zbližavanja i povjerenja, borbe za moć udaljavaju i zameću neprijateljstvo između roditelja i djeteta. Danski roditeljski stil vrlo je demokratičan, najbliži je autoritativnom stilu roditeljstva. Danci smatraju da su djeca urođeno dobra i tako se postavljaju prema njima. U Danskoj vrlo rijetko viču na djecu. To ne znači da su Danci popustljivi ili slabi – ni najmanje – čvrstoća i blagost umjesto gubljenja živaca smanjit će borbe za moć i postavljanje ultimatuma. Dijete odgajano na strahu ne zna uvijek pravi razlog zbog kojeg nešto ne smije činiti; ono samo želi izbjeći viku ili batine, a to ne doprinosi razvoju jakoga temeljnog „ja“. Jak osjećaj sebe nastaje na temelju propitivanja i razumijevanja pravila i zatim njihovog istinskog usvajanja i pridržavanja. Poticanjem razvoja poštovanja i ugođaja smirenosti, bez straha od krivice, srama ili boli, imat ćete puno pozitivniji utjecaj i razviti istinski blizak odnos s djetetom. U Danskoj se mnogo više vremena i energije posvećuje smišljanju načina sprječavanja problema nego kažnjavanja djece.  Mnogo je lakše imati strpljenja kad se u pozadini ponašanja djeteta koje nas živcira vide bezazlene namjere i dobrota. Dobro rađa dobro. Smirenost rađa smirenost. Nije loše dijete nego je njegov postupak loš. Povjerenje, pomoć u preoblikovanju i razdvajanje ponašanja od osobe pridonosi stvaranju ljepše, pozitivnije životne priče. Naučite prepoznati razliku između bitke i rata i ne ulazite baš u svaku bitku. Zapamtite da djeca prolaze različite faze, ona će te faze prerasti. Ako ste dosljedni u osnovnim pravilima, djeca će ih shvatiti. Treba imati strpljenja i zadržati usredotočenost na ono što je važno. Ostanete li mirni i zadržite hladnu glavu, i oni će. Pronađite način na koji ćete smanjiti vlastiti stres. Roditeljski savez od presudne je važnosti, a koristan je jer jedno drugome pomažete obuzdati ispade.

Savjeti za načelo ”bez ultimatuma”

  1. Uvijek razdvajajte ponašanje od djeteta
  2. Izbjegavajte borbe za moć
  3. Ne okrivljujte dijete
  4. Zauzmite stav da su djeca urođeno dobra
  5. Poučavajte djecu
  6. Preoblikujte
  7. Zapamtite da se sve vraća
  8. Uključite partnera
  9. Preispitajte svoje ultimatume
  10. Uvijek imajte na umu djetetovu dob
  11. Dopustite sve osjećaje
  12. Ne zaboravite da je protest reakcija na nešto
  13. Stavite loše ponašanje u kontekst
  14. Saznajte što vas dovodi do ruba
  15. Pokažite da slušate

Dobre momčadi postanu velike kad si igrači međusobno vjeruju dovoljno da „ja“ zamijene s „mi“.

Phil Jackson

ZAJEDNIŠTVO I HYGGE 

Hygge doslovno znači „ugodno biti zajedno“, za Dance je to način života. Ugodno provoditi vrijeme zajedno značilo je provoditi vrijeme uz svjetlost svijeća, igranje društvenih igara, finu hranu, čaj i kolačiće, ili općenito, biti u ugodnom okružju ljudi do kojih vam je stalo. Istraživanja pokazuju da je kvalitetno vrijeme s prijateljima i obitelji jedan od glavnih preduvjeta dobrobiti i sreće. Osjećaj povezanosti našim životima daje značenje i svrhu. Toplo i čarobno iskustvo zajedništva za Dance je najvažniji cilj kojem teže i krasan primjer koji prenose svojoj djeci. Koncept zajedništva i hygge ima brojne implikacije, ali u osnovi znači staviti sebe u drugi plan za dobrobit svih. U Danskoj se djeca od rana uče timskom radu kako bi naučila pomagati drugima i surađivati u timu te u izgradnji timskog duha. Društvene grupe također čine važan dio danskog života – u kojima pojedince međusobno povezuju zajednički hobiji ili interesi. Doživljavanjem obitelji kao tima razvija se dubok osjećaj pripadnosti. Zanimljiv način na koji Danci vole stvarati hygge ljubav je prema pjevanju. Istraživanja su pokazala različite dobrobiti grupnog pjevanja. Tijekom grupnog pjevanja oslobađa se hormon oksitocin koji umanjuje razinu stresa te povećava osjećaj povjerenja i povezanosti. Brojna su istraživanja o utjecaju društvenih veza na zdravlje. Imunosni sustav društvenijih ljudi jednostavno radi bolje. Društvena podrška također pomaže u nošenju sa stresom.  Kad su svi spremni pridonijeti stvaranju ugodnoga zajedničkoga okružja, to uvelike poboljšava obiteljska okupljanja što znatno utječe na životno zadovoljstvo i sreću.

Savjeti za zajedništvo i hygge

1.Prisegnite na hygge

2.Budite zajedno prisutni u trenutku

3.Vježbajte „predpreoblikovanje“

4.Svi se zabavite

5.Stvorite ugodan ugođaj

6.Prestanite prigovarati

7.Kad osjetite da ste pod stresom vježbajte preoblikovanje

8.Pojednostavite stvari

9.Budite prisutni u sadašnjem trenutku – i potaknite djecu na to

10.Povežite se

11.Potičite igru

12.Potičite izgradnju timskog duha

13.Povjeravajte se i razgovarajte s drugima

14.Pokrenite majčinsku grupu

15.Naučite djecu da je obitelj tim

16.Slavite zajedništvo svaki dan

17.Pjevajte!

Preporučujem knjigu pročitati i primijeniti dobre savjete, a kako je preporuka ostati doma vježbajte zajedništvo i hygge u vašim obiteljima!

Odgajateljica Suzana Sokele

2020-05-06T11:06:47+00:00

Unaprijedili smo politiku privatnosti i korištenja takozvanih kolačića (engl. cookies), u skladu s novom EU regulativom. Kolačiće koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez kolačića. Daljnjim korištenjem ove web stranice pristajete na korištenje kolačića.

Postavke privatnosti

Kada posjetite bilo koju web stranicu, ona može pohraniti ili dohvatiti podatke u vašem pregledniku, uglavnom u obliku kolačića (engl. cookies). Kontrolirajte svoje osobne kolačiće ovdje.

These cookies allow us to count visits and traffic sources, so we can measure and improve the performance of our site.

Prikupljamo tehničke podatke o uređajima s kojima se pristupa našoj web stranici, IP adresu, tvoj operativni sustav, naziv preglednika. Riječ je o tehničkim podacima o posjetiteljima koji ne odaju osobne podatke, a služe nam za praćenje statistike posjećenosti web stranice, te unaprjeđenja iste za prikaz i funkcioniranje iste na određenim uređajima, platformama…
  • _ga
  • _gid
  • _gat

Decline all Services
Accept all Services